Poznate osobe
Josip Marić, kapelan, župnik i kanonik
Svetozar Borojević, austro-ugarski vojskovođa
Davorin Trstenjak, učitelj
Marija Krupić, ravnateljica Srednje škole Ivan Trnski, predsjednica Gradskog vijeća, pjesnikinja[5]
Spomenici i znamenitosti:
Stari grad (UTVRDA) grofova Zrinskih na otočiću.
Obrazovanje:
Osnovna škola Davorina Trstenjaka
Srednja škola Ivana Trnskog
Kultura:
Turističko-kulturna manifestacija Kestenijada
petak, 19. travnja 2013.
Hrvatska Kostajnica
Povijest
Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije knezovi Babonići - Blagajski pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. Knezovi Vodički tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između Une, Žirovca, Zrinske gore te Hrvatske Kostajnice. Godine tisuću dvjesto osamnaeste godine Andrija II. potvrđuje knezovima Babonićima prava i posjede u Pounju.
Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje tisuću dvjesto četrdesete godine, u ispravi meštra templarskog reda u Dubici, a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu.
U ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. od 4. srpnja tisuću dvjesto pedeset i osme godine ponovno se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprava rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutinka zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja Kolomana.
Hutinka tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema zagrebačkom Kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutinka vratio sam dio te zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe.
Isprava hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana iz tisuću dvjesto sedamdeset i druge godine potvrđuje ispravu kralja Bele IV. iz 1258. godine što su tražili Hutinkini sinovi, plemići Marin, Petar i Ivan.
Ban Ivan, 11. travnja tisuću tristo dvadeset i četvrte godine Dioniziju Kostajničkom daje neki posjed Grdjen, a isprava Dionizija naziva magistrom visoki kraljevski službenik. On je "sin Petra kostajničkog" ili od Kostajnice, očito sin Petra, kojeg spominje isprava iz 1272. godine, sina Hutinkova.
Ponovni spor oko zemlje događa se 1351. kojeg rješavaju svjetovna i duhovna vlast u Dubici. Spor je nastao zato što su Benko i Matija sa svojim ljudima i rođacima magistra Ivana, sina Dionizija Kostajničkog, nanijeli nekim dubičkim građanima dosta veliku šetu na posjedu Gorica. Spor rješava Zagrebački kaptol 1352. tako da su Petar i Nikola knezovi Kostajnički zamijenili neke svoje zemlje za zemlje nekih dubičkih građana.
Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije knezovi Babonići - Blagajski pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. Knezovi Vodički tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između Une, Žirovca, Zrinske gore te Hrvatske Kostajnice. Godine tisuću dvjesto osamnaeste godine Andrija II. potvrđuje knezovima Babonićima prava i posjede u Pounju.
Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje tisuću dvjesto četrdesete godine, u ispravi meštra templarskog reda u Dubici, a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu.
U ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. od 4. srpnja tisuću dvjesto pedeset i osme godine ponovno se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprava rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutinka zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja Kolomana.
Hutinka tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema zagrebačkom Kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutinka vratio sam dio te zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe.
Isprava hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana iz tisuću dvjesto sedamdeset i druge godine potvrđuje ispravu kralja Bele IV. iz 1258. godine što su tražili Hutinkini sinovi, plemići Marin, Petar i Ivan.
Ban Ivan, 11. travnja tisuću tristo dvadeset i četvrte godine Dioniziju Kostajničkom daje neki posjed Grdjen, a isprava Dionizija naziva magistrom visoki kraljevski službenik. On je "sin Petra kostajničkog" ili od Kostajnice, očito sin Petra, kojeg spominje isprava iz 1272. godine, sina Hutinkova.
Ponovni spor oko zemlje događa se 1351. kojeg rješavaju svjetovna i duhovna vlast u Dubici. Spor je nastao zato što su Benko i Matija sa svojim ljudima i rođacima magistra Ivana, sina Dionizija Kostajničkog, nanijeli nekim dubičkim građanima dosta veliku šetu na posjedu Gorica. Spor rješava Zagrebački kaptol 1352. tako da su Petar i Nikola knezovi Kostajnički zamijenili neke svoje zemlje za zemlje nekih dubičkih građana.
Hrvatska Kostajnica
 |
|
 |
|
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - ukupno | 2.746 stan. |
| Gradonačelnik | Tomislav Paunović |
| Zaštitnik | Sveti Antun Padovanski |
| Poštanski broj | 44430 |
| Zemljovid | |
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica na zemljovidu Hrvatske
| |
Hrvatska Kostajnica
Policijska postaja Hrvatska Kostajnica
Mjesto: Hrvatska Kostajnica
Načelnik Policijske postaje: Marijan Brnad
Grad Hrvatska Kostajnica ima oko 2 745 stanovnika naseljenih u naseljima: Hrvatska Kostajnica, Čukur, Panjani, Selište Kostajničko, Rosulje, Rausovac i Utolica.
Općina Hrvatska Dubica ima oko 2 370 stanovnika naseljenih u naseljima: Hrvatska Dubica, Baćin, Cerovljani, Slabinja i Živaja.
Općina Majur ima oko 1 490 stanovnika naseljenih u naseljima: Majur, Stubalj, Graboštani, Kostrići, Mračaj, Gornji Hrastovac, Gornja Meminska, Srednja Meminska, Mala Meminska, Svinica, Malo Krčevo i Veliko Krčevo.
Općina Donji Kukuruzari ima oko 2 050 stanovnika naseljenih u naseljima: Donji Kukuruzari, Gornji Kukuruzari, Babina Rijeka, Borojevići, Donja Velešnja, Gornja Velešnja, Prevršac, Mečenčani, Komogovina, Kostreši Bjelovački, Lovča, Gornji Bjelovac i Donji Bjelovac.
Od važnijih prometnica, područjem u nadležnosti Policijske postaje Hrvatska Kostajnica prolazi magistralni pravac DC-30, u dužini od 18,5 kilometara (od odvojka za mjesto Joševica do Hrvatske Kostajnice) i DC-47, u dužini od 30 kilometara (Hrvatska Kostajnica do Hrvatske Dubice).
Policijska postaja Hrvatska Kostajnica nadzire državnu granicu prema Bosni i Hecegovini u dužini od 38 kilometara, od željezničkog mosta u mjestu Volinja do početka mjesta Tanac, općina Jasenovac, te tako obuhvaća granično područje općina Dvor i Hrvatska Dubica te granično područje grada Hrvatska Kostajnica.
Hrvatska Kostajnica
J A V N I N A T J E Č A J
Za prijem službenika u državnu službu na radno mjesto III vrste
- administrativni referent – sudski zapisničar - 1 izvršitelja na neodređeno vrijeme
Uvjeti:
- IV stupanj stučne spreme – SSS upravne, ekonomske ili grafičke struke,
- dobro poznavanje strojopisa i rada na PC
- položen državni stručni ispit
Natjecati se mogu i osobe koje nemaju položen državni stručni ispit, uz obvezu da ga polože u roku od šest mjeseci od isteka probnog rada čl. 56. Zakona o državnim službenicima.
Osim navedenih uvjeta kandidati moraju ispunjavati uvjete propisane člankom 48. Zakona o državnim službenicima.
U državnu službu ne može biti primljena osoba za čiji prijem postoje zapreke iz čl. 49. Zakona o državnim službenicima.
Za kandidate prijavljene na javni natječaj koji ispunjavaju formalne uvjete provesti će se testiranje radi provjere posebnih znanja i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima, poznavanje osnova ustavnog ustrojstva Republike Hrvatske, unutarnje poslovanje sudova, te testiranja poznavanja rada na PC-u.
Kandidat koji ne pristupi testiranju smatrat će se da je povukao prijavu na javni natječaj.
Pravni izvori za pripremanje kandidata za testiranje su Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine br. 41/01) i Sudski poslovnik (Narodne novine br. 80/97, 20/98, 118/01, 32/04 i 9/06).
Vrijeme održavanja testiranja biti će objavljeno na web stranici Središnjeg državnog ureda za upravu w.w.w.uprava.hr, te na web stranici Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici OSHK najmanje 8 dana prije održavanja testiranja, a o navedenom će svi kandidati biti i pismeno obavješteni u navedenom roku.
Plaća radnog mjesta za koje se vrši prijam u državnu službu propisana je uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (Narodne novine br. 37/01, 38/01 – ispr., 71/01, 89/01, 112/01 – ispr., 17/03, 197/03, 21/04, 25/04 – ispr., 66/05 i 131/05).
Podaci o plaći radnih mjesta za koje se vrši prijam nalaze se na web stranici Narodnih Novina www.nn.hr.
Uz prijavu na oglas potrebno je priložiti:
- životopis
- svjdodžbu o završenoj školi,
- uvjerenje o položenom državnom stručnom ispitu
- rodni list
- dokaz o državljanstvu
- uvjerenje o nekažnjavanju,
Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta dostavlja
izabrani kandidat po obavijesti o izboru, a prije donošenja rješenja o prijemu u državnu službu.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)